Otvorenje obnovljene kripte i izložba u Katedrali Uznesenja BDM u Senju

Župa Uznesenja BDM u Senju i Gradski muzej Senj povodom Dana Grada Senja i blagdana sv. Jurja priređuju otvaranje obnovljene kripte i izložbu pod naslovom KRIPTA KATEDRALE UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE U SENJU – SENJSKE KATAKOMBE. Izložba je postavljena u Katedrali BDM. Kripta je za posjetitelje otvorena od 20. do 24. travnja 2021. godine od 10,00 do 12,00 sati.

SENJSKE KATAKOMBE – KRIPTA

Katakombe su podzemna groblja u kojima su se sahranjivali i za najvećih progona skrivali stari kršćani. Naziv katakombe dolazi iz grčkog jezika kata kymbas – kod ulegnuća. Posebno su bile brojne kraj staroga Rima a najpoznatije su Sebastijanove, Domiciline i Prisciline katakombe.

Kripta

U službenoj literaturi grobovi ispod crkvenog poda zovu se kripte. Kripta (lat. crypta < grčki κρυπτη, kryptē: natkriven hodnik, od ϰρυπτός, skriven) je prostorija ispod posvećene ili javne građevine. U crkvenoj arhitekturi kripta je naziv za prostoriju ispod glavnog oltara.

Groblja su uređeni prostori za zbrinjavanje posmrtnih ostataka stanovnika gradova, naselja i sela. To su kultna mjesta, poznata i kao posljednja počivališta, Božja njiva, nekropola – grad mrtvih.

Groblje se u kršćanskoj terminologiji naziva cimiter. Ovaj naziv potječe od grčke riječi koimao/koimeterion (spavaonica, počivalište) latinski naziv je coemeterium a naša cimiter.

Prvi sačuvani podatak o groblju na senjskom trgu Cimiteru nalazi se u Statutu Senjskog kaptola iz god. 1340. godine.

Senjske katakombe nalaze se ispod desne lađe-broda senjske katedrale a dijelom i ispod trga Cimiter koji je kroz povijest služio kao gradsko groblje.

Sredinom 18. stoljeća senjski biskup Benzoni (1730.-1745.) dodao je senjskoj katedrali desnu pobočnu lađu ispod koje je uređen prostor za grobnice.

Za proširenje crkve trebalo je nasipati teren što je bila prilika da se pod novom lađom napravi dulji hodnik uz koji bi se, kao u katakombama, uz bočne strane ukapali pokojnici. Iako nemaju veze sa starokršćanskim katakombama, narod ih je prozvao senjskim katakombama jer na njih podsjećaju svojom arhitekturom, izgledom, atmosferom i mistikom. Kao takve pobuđuju maštu mnogih, veliko zanimanje ali i strahopoštovanje i pobožnosti građana Senja i brojnih posjetitelja prema tom vrijednom sakralnom spomeniku kulture grada Senja.

U senjskim katakombama su sahranjeni brojni senjski građani i uglednici što je vidljivo iz natpisa imena na njihovim grobovima.

Početak ukopa potvrđuje dokument iz 1737. godine u kojem se spominje da se ispod desne lađe-broda nalazi grobnica Tomice Dujmovića. Zadnji ukop bio je 1868. godine.

Naime, kada je državna vlast zabranila da se u grobnice ulazi iz crkve, otvoren je ulaz izvana gdje se nalazi i danas.

Sredinom 19. stoljeća u senjskim katakombama nije se više smjelo pokapati pokojnike.

Tijekom Drugog svjetskog rata, bog iznimno debelih zidova, kripta je služila kao sklonište građana za vrijeme bombardiranja Senja.

Kripta je spomenik kulture zaštićena i registrirana kao kulturno dobro kod Ministarstva kulture RH.

Obnovljena je u razdoblju od 2017. do 2020. godine zalaganjem i financijskim sredstvima Župe Uznesenja BDM Senj i Ministarstva kulture RH.

 

Neka od imena sahranjenih pokojnika:

Ivan pl. Vranicani (Dobrinović),1866., Antun Hesky, građanin senjski, vice – konzul kraljevinah Italije, Švedske i Norveške i sjeveronjemačkog saveza, Josip Giurković, doktor mudroljubja pravnik, 1850., Katarina Domazetovich, Amalia Gjurković, rodjena pl. Turkail, 1862., Magdalena de Wukasovich,1835., Julie Thinelli von Loewenstern rođena von Lang Magistratis Gattin, 1848., Gospa capitanica Domazetovich, 1840.

 

Priredili:

Župa Uznesenja BDM u Senju i Gradski muzej Senj

 

>> Više informacija i fotogalerije

 

2021-04-20T08:58:57+00:00 19.04.2021.|